Almir Aljović rođen je 1993. godine u Prijepolju, a kada je imao 13 godina preselio se u Sarajevo, gdje je završio srednju školu i dodiplomske studije. Potom je iz glavnog grada Bosne i Hercegovine otišao u Francusku, gdje je stekao zvanje magistra neuronauka.
Trenutno radi kao doktorant na Institutu za neuroimunologiju u Minhenu, a nedavno je pokrenuo i YouTube kanal o nauci pod nazivom “Znanium”. Vjeruje da je znatiželja i osjećaj divljenja nad mehanizmima prirode duboko usađena u sve nas, a da je okolina ta koja daje prostor da se ta dispozicija razvije u nešto ozbiljnije.
Želim podijeliti fascinaciju prema nauci s drugima
“Ideja o stvaranju znanja koje još nije u knjigama bila mi je fascinantna od djetinjstva, a trenutno se bavim istraživanjima u području neuronauka. Tačnije, interesira me kako se to nervni sistem adaptira nakon traumatske povrede. To uključuje istraživanje reorganiziranja neuralnih krugova i interakciju imunog i nervnog sistema. Generalno sam ponosan na svaki eksperiment koji uspije rezultirati nekim novim znanjem i unapređenjem nauke. Moj plan u budućnosti je da doktoriram i završim projekat na kojem radim već četiri godine. Ukoliko sve bude kako treba, to bi trebao biti veliki pomak za područje u kojem radim, tako da se veoma radujem objavi tih rezultata”, kaže Aljović.
Naglašava da je cilj “Znaniuma” promocija nauke i ideja, ali i razotkrivanje postojećih teorija zavjera i lažnih informacija.
“Ideja dolazi iz moje potrebe da podijelim svoju fascinaciju prema nauci s drugim ljudima, ali i iz osjećaja odgovornosti da budem uključen u komunukaciju nauke široj javnosti. Svijet u kojem mi živimo, i koji je pred nama, sve je kompliciraniji i bit će neophodno da se oni koji razumiju kompleksne naučne koncepte i ideje uključe u javni prostor. Ako mi to ne učinimo, to će učiniti neko daleko manje stručan”, ističe.
Smatra da je u Bosni i Hercegovini neophodno obezbijediti uslove kako bi se mladi uopće mogli baviti naukom.
Nemamo institucije, instrumente i novac
“Ideja da nešto nije uredu s mladima i moraliziranje kako se mladi ne žele baviti naukom je skroz pogrešna, pa čak i štetna. Mladi na našim prostorima se ne bave naukom jer se bave egzistencijom. Dodatno, mladi nemaju institucije koje bi obezbijedile bavljenje naukom na ozbiljnom nivou. Svi mi na neki način imamo potrebu za bavljenje naukom, međutim, te potrebe su zakopane ispod osnovnih ljudskih potreba”, govori mladi neuronaučnik.
Napominje da je na našim prostorima najveći problem nedostatak infrastrukture za ozbiljno bavljenje naukom.
“Imamo brilijantne ljude, ali nemamo institucije, instrumente i novac, bez kojeg se ne može baviti naukom. Ovo dodatno rezultira ograničenim mogućnostima za stalno zaposlenje i nemogućnost da se fokusira na nauku, već pored toga se naučnici moraju baviti svime i svačim da obezbijede egzistenciju. Također, biranje politirača koji razumiju značaj nauke u društvu za početak bi bilo od velike pomoći”, jasan je Aljović.
Dodaje da su dvije nezavisne studije pokazale da virus SARS-CoV-2 može zaraziti i moždane ćelije, iako je primarno poznat kao respiratorni virus.
“To može objasniti povećan rizik od moždanih udara kod COVID pacijenata. Također, mnogo ljudi izvještava da pati od ‘moždane magle’, pojave koju karakterizira kognitivna usporenost i oštećenje pažnje. Ovo može biti rezultat aktivacije rezidentnih imunih ćelija mikroglia uslijed infekcije mozga korona virusom”, navodi.
Prema njegovim riječima, da li nas internet “zaglupljuje” zavisi od načina na koji ga koristimo.
Zaglupljuje nas zastarjeli obrazovni sistem
“Internet je jedan od najbitnijih izuma naše vrste i vodio je demokratizaciji znanja. Kako bi se od interneta dobilo najbolje, trebamo obrazovati i učiti ljude kritičkom mišljenju i načinima na koji mogu doći do tačnih informacija. Ono što nije teško primijetiti je da mlađe generacije koje su odrasle na internetu zapravo ne znaju kako doći do pravih informacija i internet većinu vremena koriste za društvene mreže, što je propust našeg zastarjelog obrazovnog sistema. Tako da bih rekao da nas trenutno zastarjeli obrazovni sistem zaglupljuje, prije nego što bih rekao da nas internet zaglupljuje”, mišljenja je mladi neuronaučnik.
Svim mladim ljudima poručuje da moraju vratiti osjećaj da su oni ti koji mogu promijeniti stanje u kojem se nalaze te da niko drugi to neće učiniti za njih.
“Mi mladi trebamo identificirati ono što nam je bitno, ono što predstavlja naše lične vrijednosti i hrabro raditi i kretati se prema tome. I u ovom putu ne zaboraviti da trebamo biti podrška jedni drugima, jer zajedno možemo puno više”, zaključuje Almir Aljović.
Izvor: AL JAZEERA
Foto: Al Jazeeri
