U novi saziv Skupštine Srbije ušlo je 106 poslanika koji do sada nikad nisu kročili u parlament.
U novi skupštinski saziv ušle su 23 stranke, što je skoro upola manje nego u prošlom mandatu. Značajno manji broj partija u parlamentu je posledica apsolutne izborne pobede Srpske napredne stranke, na čijem se spisku nalazi 77 poslanika koji su prvi put seli u skupštinske klupe.
Zoran Babić, koji će i u ovom mandatu biti šef poslaničke grupe naprednjaka, navodi za “Blic” da će novi parlamentarci dati poseban šmek i šarm skupštinskom radu. On kaže da ih je stranka birala na osnovu ugleda i rezultata koje su ostvarili na lokalu.
– Oni su imali visoke preporuke, a najbolje su predlagali predstavnici lokalnih odbora. Oni tačno znaju kako je ko radio u svojim sredinama – objašnjava Babić za „Blic“.
U gotovo svim strankama ima novih lica. To međutim nije slučaj sa Novom Srbijom Velimira Ilića. Dubravka Filipovska, poslanica te partije, kaže da je poslanička grupa NS-a suviše mala, zbog čega nije bilo mesta za nova imena u njihovom poslaničkom klubu.
Srpski parlament u ovom sazivu trebalo bi da ima ukupno 12 poslaničkih grupa. Mogućnost da ih formira u ovom trenutku ima 11 partija, koje imaju više od pet poslanika. Ipak, prema našim informacijama, zajednički poslanički klub trebalo bi da formiraraju Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, koja ima tri poslanika, i Partija za demokratsko delovanje Rize Halimija, koja je na izborima dobila dva poslanička mandata.
Rotirajući predsednik parlamenta loše rešenje
Ideja SNS-a o rotirajućem predsedniku Skupštine Srbije ima mnogo mana, a malo čemu doprinosi, kaže za “Blic” Đorđe Vuković iz Cesida.
On navodi da mu nije poznato da neka zemlja na svetu na svakih godinu dana menja predsednika parlamenta.
– Svaka nova vlast dolazi sa novim idejama koje su odlične, a ničem ne služe. Argument naprednjaka je da se time daje doprinos demokratiji, što je moguće. Ipak, demokratičnost treba da pokazuju svojim odnosom prema medijima, odnosom prema političkim poslanicima i jačanjem uloge parlamenta u odnosu na vladu – smatra Vuković.
On dodaje da je ideja o promeni predsednika parlamenta na godišnjem nivou nefunkcionalna.
– Predsedniku treba neko vreme da se uhoda i taman kad se to dogodi, on mora da podnese ostavku. Takođe, teško je zamisliti njegov autoritet ako dolazi iz opozicione stranke koja ima 18 ili 19 poslanika, naspram više od 200 parlamentaraca vladajuće većine – objašnjava Vuković.