subota, 21. dec 2013, 19:30 – 19:36
Srbi i predstavnici drugih manjinskih zajednica traže da i u naredna dva saziva kosovske skupštine, osim zagarantovanih, imaju i dodatna mesta. Da bi ova inicijativa bila usvojena potrebno je da za nju u kosovskoj skupštini glasa dve trećine, odnosno 80 poslanika. Trenutno te podrške nema.
Na Kosovu i Metohiji, do kraja januara treba da budu okončane izborne reforme za parlamentarne izbore. Neizvesno je da li će te reforme omogućiti Srbima i ostalim manjinskim zajednicama da, kao i do sada, imaju 20 zagarantovanih, ali i dodatna mesta u kosovskoj skupštini – koja bi dobili na izborima.
Kada bi parlamentarni izbori na Kosovu bili održani sutra, Srbi i druge manjinske zajednice bi po postojećim pravilima mogli da osvoje najviše 20 mesta, od 120 koliko ih ima u skupštini.
Politički bi bili na margini odlučivanja. Stoga je grupa od 25 poslanika manjinskih zajednica pokrenula inicijativu da se Srbima, Bošnjacima, Romima i drugima omogući da imaju dodatna mesta i u naredna dva saziva skupštine Kosova.
“Cilj je da ono što je bilo da sada da se nastavi u takvom duhu i čak kada bi uslovi bili normalni ova inicijativa treba da ostane zauvek”, kaže Nenad Rašić, šef grupe podnosilaca inicijative.
Da bi ova inicijativa bila usvojena potrebno je da za nju u skupštini Kosova glasa dve trećine, odnosno 80 poslanika. Trenutno te podrške nema. Najbrojnija opoziciona stranka, Demokratski savez Kosova je protiv dodatnih mesta za Srbe i druge zajednice.
“Mi smo za to da se ispoštuje Ustav, kojim je naglašeno da će pripadnici srpske zajednice završiti sa dva mandata i da je to po zakonu sasvim dovoljno”, kaže Ismet Bećiri iz Demokratskog saveza Kosova.
Inicijativu Srba i drugih manjinskih zajednica podržavaju sve stranke vladajuće većine na Kosovu i uticajni krugovi međunarodne zajednice.
“Mi očekujemo da će Kosovo ispuniti sve svoje obaveze u pogledu prava manjinskih zajednica. Kada kažem politički lideri, mislim na sve političke lidere. Podrška manjinskih zajednica biće važna kada se bude usvajao novi zakon o izborima”, kaže američka ambasadorka u Prištini Trejsi Džejkobson.
O uslovima učešća Srba na parlamentarnim izborima, predviđenim za septembar iduće godine, razgovaralo se i na poslednjim rundama dijaloga u Briselu. Beograd je postavio određene zahteve.
“Svakako da ostane broj rezervisanih mesta, ali da se razjasne neke nejasnoće pošto smo čuli da će se ići u pravcu da se interno raseljenima onemogući pravo da glasaju, što je za nas neprihvatljovo jer to bi značilo da se rezultati etničkog čišćenja legalizuju”, kaže ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin.
Raseljenih sa Kosova ima oko 230.000. Među njima pravo glasa ima najmanje polovina. Dobijanjem prava da glasaju, uz Srbe na Kosovu, značilo bi da u kosovskoj skupštini Srbi mogu da postanu treća, a možda i druga politička snaga.