ŠTA JE ISTINA O VELIKOM IZVOZU JABUKA U RUSIJU Proizvođačima izvoznici duguju milione: “Od septembra nismo videli NI DINARA”

Podeli vest:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
ŠTA JE ISTINA O VELIKOM IZVOZU JABUKA U RUSIJU Proizvođačima izvoznici duguju milione: “Od septembra nismo videli NI DINARA”
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING

“To sa jabukama koje se izvoze u Rusiju uopšte nije jednostavno. Prodali smo tone i tone izvoznicima, a od septembra nismo videli ni dinara”, priča jedan od zadrugara iz Novog Slankamena koji daje i drugu stranu medalje velikog izvoza voća u Rusiju. Na pitanja “Blica” o spornim slučajevima, nadležna Ministarstva prebacuju odgovornost jedno sa drugog i uporno tvrde da “nisu nadležna”.

– Mi smo voćarski kraj. Nema domaćinstva koje ne drži neku voćku i od toga izdržavamo porodice. Prošle godine je bio baš veliki rod jabuke i tada nastaju naši najveći problemi pri izvozu za Rusiju – objašnjava Zoran Kitonjić, predsednik zadruge “Slankamenka”.

Kako navodi, Vlada je zbog reizvoza donela odluku da izvoznici moraju da imaju skladišta koja primaju minimum 500 tona voća. To je bio uslov koji mnogi nisu mogli da ispune.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ / RAS SRBIJA

– Sa 300 izvoznika koliko je bilo pre te odluke došlo je do 27 ili 28 njih na nivou Srbije. To je povuklo neke druge probleme. Kada ih je tako malo, oni mogu da nameću cenu, a naše je da je prihvatimo. Kako je rod jabuke bio veliki, a mi imamo dobru jabuku, izvoznicima smo je prodavalia mnogi zadrugari do dana današnjeg od septembra nisu videli ni dinara – kaže Kitonjić i dodaje da nisu u pitanju male pare.

U zavisnosti od slučaja do slučaja i od toga koliko je izvezeno, zadrugari navode da je reč o sumama od 300 do 500 hiljada dinara, a da su nekim zadrugarima ostali dužni i preko milion.

– Od količine jabuka koje im dostavimo, oni nam vrate 30 odsto pod raznim izgovorima, da nije veličina jabuke u redu, da su jabuke deformisane i još svašta nešto. Najveći problem je što nam jabuku vrate kasno, kada mi sa njom više ništa ne možemo da uradimo – kaže jedan od voćara za “Blic”.

Ipak, nije sve bajno ni na strani izvoznika. Iako je Vlada odlukom da skladišta moraju da imaju 500 tona sprečila delimično reizvoz, ona je, prema rečima zadrugara, time zatvorila mogućnost poslovanja mnogim malim izvoznicima.

FOTO: BLIC / RAS SRBIJA

– U smederevskom kraju je bilo dosta manjih izvoznika koji su imali skladišta do 300 tona i to im je bilo dovoljno, a sada ne mogu više da rade – priča Kitonjić i objašnjava da je postojanje tih malih zadruga bilo dobro i za same proizvođače, jer su uvek znali da ponude bolju cenu.

Razmišljali su i o opciji da urade isto što i malinari i blokiraju puteve, ali se za sad nadaju da će im makar biti isplaćeno ono što su dali izvoznicima.

Ministarstva: “Mi nismo nadležni”

Postavili smo pitanja Ministarstvu poljoprivrede u vezi sa slučajem i šta bi trebalo voćari da urade kako bi se zaštitili od ovakvih prevara, kao i koje korake bi trebalo sada da naprave kako bi dobili pripadajući novac.

Nakon dva dana odgovor nismo dobili pa smo ih pozvali, na šta su rekli da je to ipak u nadležnosti Ministarstva trgovine, turizma i teklekomunikacija i sektora tržišne inspekcije.

Ista pitanja smo poslali i pomenutom Ministarstvu, a nakon nekoliko dana kada smo ih pozvali da pitamo za odgovor, rekli su nam da je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, te da odgovor nećemo dobiti ni od njih.

Blic

MARKETING

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici.

Podeli vest:

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

POVEZANE VESTI

Grad Prijepolje

Sajt Grad Prijepolje (www.gradprijepolje.com) je sa preko 4.300 (unikatnih) poseta na dnevnom nivou (32.000 pregleda dnevno) ubedljivo najposećeniji informativni internet portal u Prijepolju i okolini, postoji od 2004. godine i svojom uređivačkom politikom uživa veliki kredibilitet kod posetioca.

Istražite Prijepolje

Grad Prijepolje

Grad Prijepolje se nalazi u jugozapadnom delu Srbije na tromeđi Bosne...

Istorija Prijepolja

Na prostoru Prijepolja postoje ostaci ljudskog stanovanja još iz praistorijskog oba...

Kulturno istorijski spomenici

Ibrahim – pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju. Prvi put...

Most sultana Mehmeda Fatiha

Prvi pomeni mosta na Limu datiraju kada i o Prijepolju, jer...

Kanjon Mileševke

Klisure reka Lima i Mileševke, koja se uliva u Lim kod...

Reka Lim

Reka Lim Prijepolje jedna od najlepših reka Srbije. Izvire iz Plavskog...

Sahat Kula

Sahat-kula u Prijepolju je izgrađena u 16. veku. Prepoznatljiva je kao...

Ibrahim – pašina džamija

Ibrahim-pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju, prvi put se pominje...

Manastir Mileševa

Manastir Mileševa je srpski srednjovekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru...

Sopotnica

Sopotnica se nalazi u jugozapadnom delu Srbije, nedaleko od Prijepolja, na...

Kuća Jusufagića

Kuća Jusufagića predstavlja tipičnu begovsku kuću ovih prostora. Građena je na...

Park narodnih heroja

Park pored reke Mileševke u Vakufu, nazvan je Park narodnih heroja...

Rimska nekropola Kolovrat

Kolovrat je naselje i nekropola na ušću Seljašnice u Lim, kod...

Kompleks “Boško Buha”

Memorijalni kompleks „Boško Buha“ se nalazi u selu Jabuka, kod Prijepolja...

MARKETING
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING