Mija Aleksić pukom srećom PREŽIVEO STRELJANJE u Kragujevcu: ‘Nikakav strah nisam osećao’

Podeli vest:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Mija Aleksić pukom srećom PREŽIVEO STRELJANJE u Kragujevcu: ‘Nikakav strah nisam osećao’
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING

Tri dana između 19. i 21. oktobra 1941. godine zauvek će ostati crnim slovima ispisani na stranicama srpske istorije kao vreme kada su nacisti u Kragujevcu streljali ogroman broj civila uključujući i đake i decu od kojih je najmlađe imalo samo 11 godina. Ono što većina ljudi ne zna je da je tih dana smrt samo pukom srećom izbegao i naš slavni glumac Mija Aleksić.

Izvor: Dnevno.rs    Autor: A. B.   Foto: Wikipedia/Kolaž 

Na suđenju u Nirnbergu nakon Drugog svetskog rata predstavnici tadašnje Jugoslavije dokazivali su da je u Kragujevcu 1941. godine streljano oko 7.000 civila. Savremena istraživanja kažu da su tada ubijena 2.792 građanina jer za toliko osoba postoje ličnim podacima – ko su bili, gde su i kada rođeni, čime su se bavili… Među njima je bilo i 300 kragujevačkih učenika i dece od kojih je najmlađe imalo 11 godina.
Za Kragujevac koji je tada ima tek nešto više od 20.000 stanovnika ovaj zločin zavio je u crno skoro svaku porodicu u gradu. Ipak, ono što je manje poznato je da je jedan od onih koji su preživeli i to samo pukom srećom bio i kasnije veliki srpski glumac Mija Aleksić.
Rođen u mestu Gornja Crnuća u opštini Gornji Milanovac, Mija Aleksić je osnovnu školu završio u Vraćevšnici, ali kako je ova ustanova imala samo četiri razreda, a Mijin otac smatrao da je za njegovu decu školovanje jako bitno, porodica Aleksić se 1934. godine preselila u Kragujevac.
Tako je, sedam godina kasnije, među stotinama đaka sakupljenim u Šumaricama za streljanje 1941. godine bio i, tada osamnaestogodišnji, Mija Aleksić.

 

 

Tog 20. oktobra 1941. godine, pošao sam u školu. Pošto su Nemci zauzeli zgradu naše Gimnazije i tu napravili bolnicu, mi smo sa odeljenjima bili rasuti po gradu. Naša dva odeljenja 8. razreda Druge muške Gimanzije bila su smeštena u blizini velikog parka u Kragujevcu i tu je bio i deo nastavničkog saveta. Imali smo čas koji je držala Branka Ranković, nastavnica srpsko-hrvatskog jezika, neki naš drug Vlada Kapama čitao je referat, ali je sve to bilo formalno da se malo održi neko raspoloženje jer su svi očekivali kad će Nemci da ulete u odeljenje – ispričao je slavni glumac godinama kasnije.

Njihovo predosećanje brzo se ostvarilo.
– Ušao je jedan Nemac, pogledao u razred i zatvorio vrata. Mi smo mislili da je time završeno, da se neće više vraćati, ali se njemu izgleda učinilo da je to bio slab efekat i onda je nogom odvalio vrata, vrata su odletela u ugao, on je dreknuo i onda nas je postrojio po ulici. Sprovedeni smo u topovske šupe. Naravno da su oni u prvo vreme govorili da će to biti neko legitimisanje, odvođenje u logore, ali niko nije pomišljao na streljanje – pričao je Mija Aleksić.

Nemački okupator streljao je civile u Kragujevcu u znak odmazde. Povod su bili nemački gubici u borbama sa partizanskim i četničkim jedinicama, a dosledno je primenjivana naredba tadašnjeg generala Franca Bema od 10. oktobra 1941. godine – 100 Srba za jednog ubijenog Nemca i 50 Srba za ranjenog.

 

Oko pola 6-6, streljana je prva grupa i to zatvorenika koje su doveli iz samog zatvora. Tu je bilo nekoliko Jevreja i komunista koji su bili u Glavnjači. Dovedeni su uveče i u blizini naših baraka streljali. Od tog prvog streljanja, nikakav strah ili neki drugi osećaj straha nisam ni imao. Čudno jedno osećanje – negde ispod kolena oseti čovek da nešto prostruji i posle postane kao stvar. Tada sam shvatio kako su Nemci uspevali da po nekoliko njih sprovodi kolonu od 100-200 ljudi – sećao se Mija Aleksić dana kada je i njegov život moga da se završi.

U 7 ujutru 21. oktobra počelo je masovno streljanje. Do 14 časova, Šumaricama su neprekidno odjekivali pucnji, a onda je sve utihnulo. U topovskim šupama nakon toga ostalo je još oko 350 ljudi.

 

Nakon toga oko 200 ljudi je odvedeno da radi na ukopavanju mrtvih, a ostali su pušteni kućama. Ludom srećom ili prstom sudbine, među njima je bio i Mija Aleksić.
Sećanja velikog glumca na te sudbonosne dane možete da pogledate ovde:

priboj033

Related Posts

MARKETING

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici.

Podeli vest:

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

POVEZANE VESTI

Grad Prijepolje

Sajt Grad Prijepolje (www.gradprijepolje.com) je sa preko 4.300 (unikatnih) poseta na dnevnom nivou (32.000 pregleda dnevno) ubedljivo najposećeniji informativni internet portal u Prijepolju i okolini, postoji od 2004. godine i svojom uređivačkom politikom uživa veliki kredibilitet kod posetioca.

Istražite Prijepolje

Grad Prijepolje

Grad Prijepolje se nalazi u jugozapadnom delu Srbije na tromeđi Bosne...

Istorija Prijepolja

Na prostoru Prijepolja postoje ostaci ljudskog stanovanja još iz praistorijskog oba...

Kulturno istorijski spomenici

Ibrahim – pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju. Prvi put...

Most sultana Mehmeda Fatiha

Prvi pomeni mosta na Limu datiraju kada i o Prijepolju, jer...

Kanjon Mileševke

Klisure reka Lima i Mileševke, koja se uliva u Lim kod...

Reka Lim

Reka Lim Prijepolje jedna od najlepših reka Srbije. Izvire iz Plavskog...

Sahat Kula

Sahat-kula u Prijepolju je izgrađena u 16. veku. Prepoznatljiva je kao...

Ibrahim – pašina džamija

Ibrahim-pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju, prvi put se pominje...

Manastir Mileševa

Manastir Mileševa je srpski srednjovekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru...

Sopotnica

Sopotnica se nalazi u jugozapadnom delu Srbije, nedaleko od Prijepolja, na...

Kuća Jusufagića

Kuća Jusufagića predstavlja tipičnu begovsku kuću ovih prostora. Građena je na...

Park narodnih heroja

Park pored reke Mileševke u Vakufu, nazvan je Park narodnih heroja...

Rimska nekropola Kolovrat

Kolovrat je naselje i nekropola na ušću Seljašnice u Lim, kod...

Kompleks “Boško Buha”

Memorijalni kompleks „Boško Buha“ se nalazi u selu Jabuka, kod Prijepolja...

Prijepolje na društvenim mrežama

MARKETING
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING