Grad Prijepolje se nalazi u jugozapadnom delu Srbije na tromeđi Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. nadmorska visina teritorije opštine Prijepolje je 557 metara, što ukazuje da se radi o brdsko-planinskom području. Područje se prostire na dve makro-geografske celine staro-vlaško-raške visije: Polimlje i Pešter.

Grad Prijepolje

Ovo područje je otvoreno prema severu i severoistoku prostranom dolinom reke Lim, dok je na zapadu i istoku zatvoreno planinskim vencima ( Jadovnikom (1734 m.n.v), Zlatarom (1627m.n.v), Pobjenikom (1423m.n.v), Kamenom Gorom (1483m.n.v), Lisom (1509m.n.v)). Najviša tačka je planina Jadovnik (Katunić 1734 m), a najniža na ušću Mileševke u Lim – 440m nadmorske visine.

Opština Prijepolje se graniči severozapadno sa opštinom Priboj (30 km), severoistočno sa opštinom Nova Varoš(27km), jugoistočno sa opštinom Sjenica (30 km), zapadno sa opštinom Pljevlja (30km) i jugozapadno sa opštinom Bijelo Polje (55 km).

Klima u Prijepolju

Klima u Prijepolju je umerenokontinentalna sa lokalnim promenama koje izaziva uticaj reljefnih oblika. Na ovakvoj klimi grad treba da zahvali podjednakoj udaljenosti od: * Jadranskog mora (140km) odnosno maritimne klime * Panonske nizije (160km) odnosno kontinentalne klime Na sprečavanje jačeg uticaja neke od ovih klima dodatno su odgovorni visoki planinski masivi koji se prostiru između Prijepolja i središta ovih klimatskih oblika.

Prosečna količina padavina na ovom prostoru je oko 789.5 mm / m²,s tim da ih je najmanje tokom zime i proleća,a najviše tokom jeseni i leta.Prosečna temperatura je 9.3°C, sa najvišom srednjom temperaturom od 19.1°C u julu i najnižom od -2.8°C u januaru.

Stanovništvo Opštine Prijepolje

Opština Prijepolje, prema popisu iz oktobra 2011. ima 36.713 stanovnika, 4.475 stanovnika manje u odnosu na popis iz 2002. godine.

Najviše ima:
Srba – 56,8 %
Bošnjaka i Muslimana- 41,1 %
Stanovnici opštine su i Crnogorci, Romi, Albanci.

Istorija Prijepolja

Naseljeno još u rimsko doba Srednje Polimlje se nalazilo u sastavu najstarije srpske države Raške. U prvim pisanim izvorima Prijepolje se pominje kao trg manastira Mileševe. To je Ugovor iz 1334. godine i odnosi se na trgovinu soli iz Dubrovnika za Prijepolje.

Grad se razvio kao drumsko naselje na karavanskom putu, poznatom pod nazivom “dubrovački drum“, koji je povezivao centralne i istočne delove Balkana sa srednjim delom jadranske obale. Naselje je bilo jedna od čvornih tačaka u sistemu balkanskih karavanskih komunikacija i imao funkciju trga Merkatum Prepolie i odmorišta, gde su se zadržavali Dubrovčani i odakle su polazili karavani. Dubrovački drum je išao od Dubrovnika i Kotora preko Pljevalja, Prijepolja, uz dolinu Mileševke, prema manastiru Mileševi, Miloševom Dolu, Sjenici, Rasu, Trgovištu, Novom Brdu, Prištini, Trepči, Sofiji i Carigradu. Drugi važan put bio je „bosanski drum“, koji je od Dobruna, Belih brda, Uvca, Priboja išao prema Novoj Varoši i u Sjenici se spajao sa „dubrovačkim drumom“. Iako se kaže da je u Prijepolju u tom vremenu bilo karavanskih stanica, može se slobodno reći da je bilo i više od toga.

Smenjivanje i susretanje trgovaca, dolazak i polazak karavana donosio je novi život i širio poglede ljudi ovog kraja. Stoga se u Prijepolju tokom 16. veka, javlja potreba za osnivanjem karavan – saraja, objekata za prijem karavana i smeštaj ljudi na konačište.

U 14. veku, a i kasnije, dolina Lima je predstavljala jedan od najvažnijih delova srpskih zemalja, Nemanjine države i njegovih potomaka. Prijepolje je predstavljalo značajno kulturno-religiozno, administrativno-upravno, ekonomsko i saobraćajno središte.

Krupne promene nastaju polovinom 15. veka kada ova teritorija i Srbija potpadaju pod tursku vlast. U tursko vreme Polimlje gubi značaj važne osovine Stare Raške i njene najnaseljenije i najnaprednije oblasti. Polimlje postaje jedan od najzaostalih krajeva turskog carstva. Padom pod tursku vlast etnička struktura Prijepolja i okoline menja se tako dase pored hrišćana pojavljuju i muslimani.
Krajem 19. veka moćna austrougarska monarhija dolazi na obale Lima i na ovim prostorima osetio se uticaj nove civilizacije i kulture.

Razvoj grada obuhvata tri osnovne faze:
Inicijalnu – odnosi se na početak konstituisanja naselja na mestu ukrštanja privredno i strateški značajnih putnih pravaca na lokaciji predslovenskog naselja, o čemu svedoče arheološki nalazi posebno rimske nekrople na lokalitetu Dvorine na Kolovratu;
Ruralnu – kada je formirano kao naselje, Prijepolje ima ruralna svojstva;
Urbanu – od treće decenije 15. veka do naših dana ima status urbanog naselja, koje se odlikuje znatnom urbanom uređenošću, čije plansko oblikovanje i struktuiranje počinje posle Drugog svetskog rata.

Grad Prijepolje –  www.gradprijepolje.com