Istorija
[vc_row][vc_column][vc_column_text]
Istorija Prijepolja
Na prostoru Prijepolja postoje ostaci ljudskog stanovanja još iz praistorijskog doba pa sve do današnjih dana. Jedan od najznačajnijih arheoloških nalazišta na ovom prostoru je lokalitet Dvorine na kome je otkriven veći broj predmeta od keramike, stakla, bronze srebra i zlata, a datiran je u rimsko doba.
Najstariji pomen Prijepolja pod tim imenom je iz 1332. godine kod Gijoma Adama, a u analima Dubrovačke republike spominje se prvi put 1343. godine. Prijepolje se u srednjem veku razvijalo kao trg (tržnica) manastira Mileševa i nalazilo se na tzv. dubrovačkom drumu koji je povezivao obalu srednjeg Jadrana sa centralnim i istočnim delovima Balkanskog poluostrva. Razvoj Prijepolja stoga je usko povezan sa trgovcima koji su kroz njega prolazili i u njemu trgovali još od srednjeg veka.
Prijepolje i Polimlje bili su sastavni deo Raške i jedan od središnjih delova rane Nemanjićke države. O tome svedoči veliki broj manastira i crkava u dolini Lima. Smatra se da je župama: Dabru, Crnoj Steni, Zvijezdu, Bihoru, Ljuboviđi, Budimlju i Plavu u limskoj dolini u srednjem veku podignuto oko sedamdesetak manastira i crkava. Posle raspada srpskog carstva i poraza Nikole Altomanovića ovaj krj ulazi u sastav banovine Bosne čime je ona stekla deo nemanjićkog legitimiteta. Upravo se na nemanjićkim tradicijama, na grobu svetog Save u manastiru Mileševa, tadašnji ban Tvrtko ovenčao za „kralja Srba, Bosne i Primorja“ istakavši se za nastavljača Nemanjinog lika i dela i novog srpskog kralja. Kasnije se 1448. godine u Mileševi za hercega od svetog Save proglasio Stefan Vukčić Kosača, po čemu je i Hercegovina dobila ime. Propast srpskih srednjovekovnih država i dolazak Turaka na ove prostore nije zaobišao ni Prijepolje koje je svoje oslobođenje dočekalo tek 1912. godine u Prvom balkanskom ratu. Sve to vreme manastir Mileševa bio je duhovno i kulturno središte srpskog naroda u ovom kraju. U njemu je tokom XV veka bilo sedište Mileševske mitropolije, dok je u XVI veku u njemu radila jedna od najstarijih srpskih štamparija.
Iako su se Turci zadržali na ovim prostorima o 1912. godine ovaj kraj je uzeo aktivnog učešća u značajnim borbama srpskog naroda tokom XIX veka od Prvog srpskog ustanka preko babinske bune (1875.), javorskog rata (1876) i raoničke bune, pa sve do balkanskih ratova i konačnog oslobođenja. Odlukama Berlinskog kongresa, Raška oblast je ostala u sastavu Otomanske imperije koja je u njoj imala civilnu, dok je Austrougarska držala vojnu vlast sprečivši tako spajanje i ujedinjenje dve srpske zemlje Srbije i Crne Gore. U vremenu od 1880. do 1912. godine, Prijepolje se nalazilo u sastavu Pljevaljskog sandžaka. U tom periodu na steni kraj Lima u Prijepolju, podignuta je mala katolička kapelica.
Tokom Drugog svetskog rata na ovim prostorima vođena je čuvena Prijepoljska bitka u kojoj su Nemci napali partizansku bolnicu na levoj obali Lima. Ostaci bolnice sačuvani su danas kao spomen-kompleks poginulim rodoljubima u sukobu sa okupatorom. Na prevoju Jabuka iznad Prijepolja u napadu na četničke položaje poginuo je jedan od najmlađih narodnih heroja i čuveni dečak bombaš Boško Buha, koje je tada imao svega 17 godina.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]