[gradprijepolje_modal]

Životinjski otpad – Neadekvatno odlaganje i „prirodna reciklaža“

Životinjski otpad – Neadekvatno odlaganje i „prirodna reciklaža“

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email
Štampaj
Facebook
Email
WhatsApp
Životinjski otpad – Neadekvatno odlaganje i „prirodna reciklaža“
Poslovni vodič - PrijepoljePoslovni vodič - PrijepoljePoslovni vodič - Prijepolje
MARKETING

Marketing

Izdaje se poslovni prostor 30m2, Vakuf

Dogovor 

Odlična lokacija. Izdajem poslovni prostor površine 30m² (iskoristiva površina 28m²) u novogradnji na atraktivnoj lokaciji…

  30 m2

Nema podataka koliko se otpada životinjskog porekla odloži u opštini Prijepolje. Taj podatak ne sadrži ni Lokalni plan, kao ni Regionalni plan upravljanja otpadom za opštine Prijepolje, Novu Varoš, Priboj i Sjenicu, a podatak nismo dobili ni od Uprave za veterinu.

Nebezbedno odbačeni životinjski ostaci opasni su po ljudsko zdravlje i okolinu jer predstavljaju izvor infektivnog materijala i opasnosti za širenje bolesti životinja koje se prenose na čoveka, poput besnila, salmonele, antraksa, ptičjeg gripa i drugih.

I pored toga, često životinjski ostaci, pa i cele uginule životinje bivaju bačene na divlje deponije u naseljima, vodotokove,kontejnere, a neretko krajnja stanica za životinjski otpad bude i nesanitarna deponija Stanjevine.

Prema rečima rukovodioca RJ „komunalni objekti“ JKP „Lim“ Dževada Beganovića, sa životinjskim otpadom se ne susreću mnogo u kontejnerima prilikom sakupljanja i odvoženja smeća, veći problem je što se životinjski otpad istovara direktno na deponiju, pa tako kosti, koža i drugi sporedni delovi životinja otpočinju proces razgradnje i postaju dostupni uglavnom psima lutalicama i glodarima koji ih dalje šire.

Prirodna reciklaža

Deo životinjskog otpada, uglavnom uginule krupne stoke se odlaže na hranilišta.

Na hranilište beloglavog supa „Kašan“ u prijepoljskom selu Milošev Do o kom se brine UG „Jadovnik – Oaza netaknute prirode“ godišnje se dopremi 30 do 50 tona uglavnom klaničnog otpada i uginule krupne stoke za ovu pticu koja nastanjuje klisuru Mileševke.

Mi za rad imamo odobrenje Zavoda za zaštitu prirode, lokalne veterinarske inspekcije i Šumske uprave. Uz potvrdu veterinarskog inspektora u Prijepolju da grlo nije zaraženo, dopremamo na hranilište uglavnom uginulu krupnu stoku i otpad iz klanice „Karahodžić“. Na hranilište dolaze i druge životinje koje nastanjuju Jadovnik, vukovi, lisice, divlje svinje, jazavci, kao i druge ptice grabljivice. Ostatke životinjskog porekla koji ostaju na hranilištu spaljujemo periodično u duboko iskopanoj jami – ističe predsednik Udruženja Vjekoslav Joksimović.
U Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“ u Novoj Varoši na hranilište beloglavog supa „Manastirine“ dopreme godišnje oko 250 tona hrane i klaničnog otpada godišnje koji prikupe iz nekoliko susednih opština.

Uz potvrdu Veterinarske uprave iz Ćuprije mi preuzimamo zdravu stoku. Za beloglavog supa čije je stanište u našem rezervatu i koji je otporan na većinu zaraznih bolesti, ne bi bio problem da je stoka i zaražena, ali su problem ostaci koje druge životinje iz rezervata mogu pojesti i razneti i tako raširiti zarazu. Beloglavi supovi i druge vrste, orao belorepan, suri orao, crni lešinar se ne hrane kostima i kožom i mi smo u obavezi da te ostatke otpremimo u spalionicu „Napredak“ u Ćupriji, jer ne smeju da ostanu u rezervatu. Trenutno smo u pregovorima da sa Biološkim institutom „Siniša Stanković“ iz Beograda da u rezervat putem programa reintrodukcije vratimo orla bradana koji se hrani kostima i kožom kako bismo završili ciklus razgradnje životinjskih ostataka u prirodi, odnosno „prirodne reciklaže“ – objašnjava Stevo Radovanović, čuvar i vodič u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“.
Životinjski otpad nastaje u klanicama, postrojenjima za preradu mesa, riba, objektima za uzgoj i držanje životinja. Postoje dve vrste tog otpada – tečni i čvrsti. U otpad životinjskog porekla ubrajaju se i delovi tela životinja, leševi, kosti i svi oni životinjski proizvodi koji nisu namenjeni za ljudsku ishranu.

U Srbiji su dozvoljena četiri načina odlaganja i prerade životinjskog otpada: spaljivanje u kafilerijama, zakopavanje i spaljivanje na stočnim grobljima ili u jamama – grobnicama, te u izuzetnim slučajevima zakopavanje na licu mesta, uz kontrolu inspekcije.

Prema podacima Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u funkciji su četiri kafilerije – dve za preradu zaraženih životinjskih ostataka i dve za preradu sporednih proizvoda bezbednih za upotrebu. Osim toga, dve industrije mesa imaju sopstvena postrojenja za preradu.

Prema Strategiji Republike Srbije o upravljanju otpadom za period 2010 – 2019. najviše otpada dolazi iz prerađivačke industrije i iz poljoprivrede. Prema raspoloživim podacima produkcija otpada životinjskog porekla u Srbiji obuhvata 28 hiljada tona uginulih životinja i 245 hiljada klaničnog otpada godišnje, od čega se samo oko 20% organizovano prerađuje u kafilerijama. Ostatak se odlaže bez prethodnog tretmana na deponije i zakopava.

Po zakonu, lokalne samouprave su dužne da izgrade međuobjekte gde se specijalnim vozilima prikupljaju uginule životinje i čuvaju do otpremanja u kafileriju. U Srbiji, postoje samo tri međuobjekta. I to u Kikindi, Pančevu i Vršcu, od ukupno 157 opština.

Izvor: SandzakPress

Šminkanje PrijepoljeŠminkanje PrijepoljeŠminkanje Prijepolje
MARKETING
Anketa

Koje su najveće prednosti života u Prijepolju?

NE PROPUSTITE

MARKETING
MARKETING
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici.

Podeli vest:

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

POVEZANE VESTI

Grad Prijepolje

Sajt Grad Prijepolje (www.gradprijepolje.com) je sa preko 4.300 (unikatnih) poseta na dnevnom nivou (32.000 pregleda dnevno) ubedljivo najposećeniji informativni internet portal u Prijepolju i okolini, postoji od 2004. godine i svojom uređivačkom politikom uživa veliki kredibilitet kod posetioca.

Istražite Prijepolje

Grad Prijepolje

Grad Prijepolje se nalazi u jugozapadnom delu Srbije na tromeđi Bosne...

Prijepolje kroz vrijeme

To je u stara vremena bio veliki šeher. Kad je Osvajač...

Istorija Prijepolja

Na prostoru Prijepolja postoje ostaci ljudskog stanovanja još iz praistorijskog oba...

Kulturno istorijski spomenici

Ibrahim – pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju. Prvi put...

Most sultana Mehmeda Fatiha

Prvi pomeni mosta na Limu datiraju kada i o Prijepolju, jer...

Kanjon Mileševke

Klisure reka Lima i Mileševke, koja se uliva u Lim kod...

Reka Lim

Reka Lim Prijepolje jedna od najlepših reka Srbije. Izvire iz Plavskog...

Sahat Kula

Sahat-kula u Prijepolju je izgrađena u 16. veku. Prepoznatljiva je kao...

Ibrahim – pašina džamija

Ibrahim-pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju, prvi put se pominje...

Manastir Mileševa

Manastir Mileševa je srpski srednjovekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru...

Sopotnica

Sopotnica se nalazi u jugozapadnom delu Srbije, nedaleko od Prijepolja, na...

Kuća Jusufagića

Kuća Jusufagića predstavlja tipičnu begovsku kuću ovih prostora. Građena je na...

Park narodnih heroja

Park pored reke Mileševke u Vakufu, nazvan je Park narodnih heroja...

Rimska nekropola Kolovrat

Kolovrat je naselje i nekropola na ušću Seljašnice u Lim, kod...

Kompleks “Boško Buha”

Memorijalni kompleks „Boško Buha“ se nalazi u selu Jabuka, kod Prijepolja...

Izdaje se poslovni prostor 30m2, Vakuf

Dogovor 

Odlična lokacija. Izdajem poslovni prostor površine 30m² (iskoristiva površina 28m²) u novogradnji na atraktivnoj lokaciji…

  30 m2

Dešavanja u gradu

20 нов
18:30 - 20:00
Prostorije Bakije-hanume medrese

20. Novembar – Dan Sandžaka

Prijepolje na društvenim mrežama

Grad Prijepolje

Poslovni vodič

MARKETING
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING
×
Grad Prijepolje