Jedini način da Hrvatska izbegne sankcije Evropske komisije zbog neprilagođenih propisa evropskim je da promeni zakon o evropskom nalogu za hapšenje i ispuni standard Evropske unije, smatraju strani mediji.
Agencija Rojters piše da je EU od juče korak bliže uvođenju finansijskih sankcija Hrvatskoj.
Evropska komisija je saopštila da države članice imaju dve sedmice za konsultacije pre uvođenja sankcija, budući da su konsultacije formalnost, jedini način da se sankcije u ovoj fazi izbegnu jeste da Hrvatska promeni zakon i ispuni standarde Unije, prenosi Rojters.
Britanska agencija dodaje da nije neobično da Komisija preduzima korake protiv države članice zbog nepridržavanja zakona, ali nikada takav korak prema sankcijama nije preduzet toliko brzo nakon pristupanja neke zemlje u EU.
Asošijeted pres piše da je najnovija članica EU suočena s neposrednom pretnjom od sankcija, koje bi bile sramota za tu balkansku zemlju samo dva meseca nakon što je ušla u Uniju.
Hrvatski mediji su preneli da ova agencija neprecizno navodi da je zakon usvojen dan pre nego što je Hrvatska ušla u EU, te da zabranjuje da se hrvatski građani izručuju u strane zemlje, što je protivno praksi EU.
Portal EU Observer, specijalizovan za evropske teme, navodi kako je Hrvatska signalizirala da bi mogla zakon da uskladit u julu naredne godine, ali da komesarka EU i potpredsednica Evropske komisije Vivijan Reding smatra da to nije dovljno.
Zakon koji može da se promeni u roku od nekoliko dana pre nego što potpišete pristupni ugovor, može se i vratiti na početno stanje u roku nekoliko dana.
Hrvatski parlament zaseda, dakle, problema ne bi trebalo biti… Hrvatska je počela da, nakon što je dobila mnogo poverenja, to poverenje zloupotrebljavati istog dana čim je ušla u EU, preneo je portal reči Redingove.
Nemačke novine detaljno pišu o pozadini slučaja, pa “Sudojče Cajtung” navodi da je prema posmatračima, zakon, uprkos negiranju hrvatske vlade, skrojen za slučaj Josipa Perkovića.
Bivši šef hrvatske obaveštajne službe navodno je 1983, u vreme Jugoslavije, naredio i organizovao ubistvo politički nepopularnih Hrvata u Minhenu, prema nalazima Kancelarije glavnog tužitelja. Perković je u zagrebačkoj službi bezbednosti bio šef odeljenja za borbu protiv neprijateljske emigracije, navodi portal.
Prema nemačkim istražiteljima, od 1970. do 1989. ubijeno je najmanje 22 hrvatskih emigranata u Nemačkoj.
Nemačka već dugo bezuspešno traži izručenje Perkovića. On, kao bivši šef obaveštajne službe i bivši zamenik ministra obrane, navodno ima inkriminišuće dokaze o korumpiranim članovima hrvatske elite. Njegov je sin savetnik za bezbednost predsednika Ive Josipovića.
“Frankufuter algemane cajtung” piše da je Redingova već dobila podršku za sankcije u nekoliko članica,uključujući Nemačku, a da i hrvatski premijer Zoran Milanović telefonom traži podršku u prestonicama EU.
List “Dojče Vele” prenosi i komentar “Frankfuret algemajne cajtunga” u kome se pozdravlja odlučnost komesarke Reding.
Ne može se prihvatiti da jedna nova članica nekoliko dana pre primanja u EU po ‘o-ruk’ postupku zakonom ograničava obavezu koju je prihvatila u pristupnim pregovorima; drskost je slaba reč za takvo ponašanje. Tome se suprotstaviti, to je pitanje principa, ali ne samo to: ovde se osim toga konkretno radi o tome da bi u Zagrebu trebale biti zaštićene osobe koje su umešane u zločine komunističkoga režima – kako bi mogle sačuvati svoj veliki uticaj”, navodi list.
Pritom bi, kako piše list, “u smislu pravne države i demokractje bilo slomiti njihovu moć… A iskustvo sa Rumunijom I Bugarskom nas uči da se te snage iz senke pre pristupa Evropskoj uniji drže, kao ne bi ugrozile taj cilj (i pristup novcu iz EU-a), ali da onda postanu jako aktivne čim ta zemlja postane članica u klubu.
Nemački “Tagescajtung” navodi reči odbora za evropska pitanja nemačkog Bundestaga Gintera Krihbauma pripadnika Merkelove CDU, koji je hvalio odlučnu akciju Komisije. List zaključuje da Hrvatska uskoro neće imati prijatelja u EU.