Paradoks krize: Bogati postali još bogatiji, raste broj milionera

Podeli vest:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Paradoks krize: Bogati postali još bogatiji, raste broj milionera
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING

Uprkos krizi, žitelji Evrope su sve bogatiji i broj milionera raste. Međutim, ovaj trend zahvata samo one koji se ionako već nalaze među dobrostojećima, javlja radio Dojče vele.

Prema rezultatima istraživanja “Global Wealth” koje je sprovela savetnička grupa Boston konsalting, kriza je za jedan broj pojedinaca već prošla, pa je tako imovina građana Zapadne Evrope uvećana za 5,2 odsto i sada iznosi 35,8 biliona dolara.

 

Međutim, to ne znači da su svi građani najbogatijeg dela Starog kontinenta odjednom postali bogati, jer statistički podaci podižu samo one koji su se i dosad kretali u sferama u kojima se barata milionima.
 

– Porast bogatstva se isključivo povezuje sa oživljavanjem tržišta deonica – izjavio je ekonomista Danijel Kesler, koji je učestvovao u izradi te studije.

 

Prema Keslerovim rečima, još u 2011. tržišta su trpela zbog globalne, a naročito zbog krize u evrozoni. Oporavak u 2012. godini je značajno doprineo povećanju bogastva ulagača, što je pridonelo porastu broja milionera i to ne samo u Evropi nego u celom svetu.

 

Međutim, iako se tržišta u Evropi očigledno oporavljaju od brojnih šokova proživljenih poslednjih godina, Stari kontinent u poređenju sa rastućim privredama, posebno onima u azijsko-pacifičkom regionu, polako ali sigurno gubi utrku.

 

– Na globalnom nivou, privatna imovina je uvećana za 7,8 odsto, gde su glavni pokretači zemlje Azije i pacifičkog prostora, i to se u dogledno vreme neće promeniti”, veruje Federiko Burgoni iz Boston konsaltinga.

Do 2017. godine ova regija sa glavnom lokomitivom Kinom će po pitanju imovine preteći i regiju Severne Amerike.
 

Brzina kojom raste azijsko-pacifička regija iznenađuje i same stručnjake, jer godišnji rast bogatstva u tom delu sveta iznosi 13,8 odsto.
 

– Potpuno je jasno da se nalazimo u svetu sa dve brzine. Novi svet pritom raste neuporedivo brže nego stari – zaključuje Kesler.

MARKETING

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici.

Podeli vest:

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

POVEZANE VESTI

Grad Prijepolje

Sajt Grad Prijepolje (www.gradprijepolje.com) je sa preko 4.300 (unikatnih) poseta na dnevnom nivou (32.000 pregleda dnevno) ubedljivo najposećeniji informativni internet portal u Prijepolju i okolini, postoji od 2004. godine i svojom uređivačkom politikom uživa veliki kredibilitet kod posetioca.

Istražite Prijepolje

Grad Prijepolje

Grad Prijepolje se nalazi u jugozapadnom delu Srbije na tromeđi Bosne...

Istorija Prijepolja

Na prostoru Prijepolja postoje ostaci ljudskog stanovanja još iz praistorijskog oba...

Kulturno istorijski spomenici

Ibrahim – pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju. Prvi put...

Most sultana Mehmeda Fatiha

Prvi pomeni mosta na Limu datiraju kada i o Prijepolju, jer...

Kanjon Mileševke

Klisure reka Lima i Mileševke, koja se uliva u Lim kod...

Reka Lim

Reka Lim Prijepolje jedna od najlepših reka Srbije. Izvire iz Plavskog...

Sahat Kula

Sahat-kula u Prijepolju je izgrađena u 16. veku. Prepoznatljiva je kao...

Ibrahim – pašina džamija

Ibrahim-pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju, prvi put se pominje...

Manastir Mileševa

Manastir Mileševa je srpski srednjovekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru...

Sopotnica

Sopotnica se nalazi u jugozapadnom delu Srbije, nedaleko od Prijepolja, na...

Kuća Jusufagića

Kuća Jusufagića predstavlja tipičnu begovsku kuću ovih prostora. Građena je na...

Park narodnih heroja

Park pored reke Mileševke u Vakufu, nazvan je Park narodnih heroja...

Rimska nekropola Kolovrat

Kolovrat je naselje i nekropola na ušću Seljašnice u Lim, kod...

Kompleks “Boško Buha”

Memorijalni kompleks „Boško Buha“ se nalazi u selu Jabuka, kod Prijepolja...

Prijepolje na društvenim mrežama

MARKETING
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING