Smanjenja plata i penzija neće biti, sudeći po jučerašnjim, nezvaničnim najavama iz vladajuće koalicije. Ali, kako saznaje „Blic“, bez 10 odsto sadašnjih primanja mogu ostati zaposleni u administraciji i gubitaškim javnim preduzećima koji zarađuju više od 40.000 dinara mesečno.
Iza linearnog smanjenja plata za 10 odsto biće izuzeti zaposleni u prosveti, zdravstvu, policiji i vojsci, saznaje „Blic“. To je predlog jedne od stranaka vladajuće koalicije koji će se danas naći na stolu i o kome je potrebno usaglasiti stavove pre nego što za njih bude zatražena podrška poslodavaca, sindikata i drugih stranaka.
Mera smanjenja plata odnosi se na najmanje 100.000 zaposlenih. Među najvećim gubitašima od javnih preduzeća su Srbijagas, EPS i JAT.
Ta mera bi trebalo da bude zamena za zamrzavanje plata i penzija koje, prema ocenama ekonomista, predstavlja ključ za uspostavljanje ekonomske konsolidacije i smanjenje budžetskog deficita.
Najradikalnije mere biće preduzete prema preduzećima u restrukturiranju i u javnim preduzećima čije dugove plaća država.
Cilj smanjenja troškova je smanjenje deficita na 4,6 BDP, što će se naći u predlogu rebalansa ovogodišnjeg budžeta, a o kome će se poslanici izjašnjavati krajem juna. Zbog toga je neophodno da već naredne nedelje bude postignuta saglasnost oko paketa antikriznih mera. Izvor iz Vlade Srbije kaže za „Blic“ da mere moraju da budu usvojene sledeće nedelje i da će se tada i znati koja se stranka za šta zauzima i šta želi, odnosno da više nema prostora ni vremena za populizam i dodvoravanje narodu.
Ivica Dačić, predsednik SPS
Sigurno da se teret krize ne može prevaliti samo na najsiromašnije. Nama nije prioritetna politika zamrzavanje ili smanjivanje plata i penzija. Niko ne govori o tome da je to bilo čiji partijski stav, već govorimo o realnim podacima o tome da plate i penzije ne treba da se smanjuju.
Aleksandar Vučić, predsednik SNS
Smanjivanja plata i penzija sigurno neće biti, ali moraćemo da postižemo velike uštede i preduzmemo teške, restriktivne, ozbiljne mere za preduzeća u restrukturiranju, koja godinama jedu ogromne pare, kao i o onima o reformi državne uprave. Još se nismo o svemu dogovorili, ali sam uveren da svi razumeju težinu situacije.
Jovan Krkobabić, predsednik PUPS
Nema smanjenja i zamrzavanja penzija. Fiskalni savet ima pravo da predlaže šta želi, šta hoće, a naše je da uradimo šta mislimo. Ali, ako budu izbori, a biće u oktobru, i biće neka druga koalicija, neko drugo ustrojstvo vlasti, moguće je da nam se desi i tako nešto.
Mlađan Dinkić, predsednik URS
Neće biti smanjivanja plata i penzija. Ideja je da zaštitimo one koji imaju relativno mala primanja, da smanjimo neproduktivne rashode, može se i mora uštedeti na određenim mestima. Najveći teret su oni koji prave gubitke. Moramo imati mere koje podstiču proizvodnju, privredu i ubrzavaju rast BDP, i kojima štedimo u javnom sektoru.
Do sada niko u vladajućoj koaliciji, ipak, nije spreman da povuče ovaj nepopularan potez, posebno što to pogađa oko dva miliona ljudi, penzionera i zaposlenih u javnom sektoru, čije glasove treba sačuvati bar do predstojećih izbora.
Ekonomisti poručuju da je zamrzavanje plata i penzija ključni preduslov da Srbija smanji budžetske izdatke i izbegne bankrot. Tako tvrdi i Fiskalni savet, a preporučuju i MMF i Svetska banka.
– Ako se ništa ne bi uradilo s platama u javnom sektoru, to bi bilo neozbiljno i daleko lošije od toga da se izgubi neki glas na izborima. Plate i penzije su ipak samo pola posla, a druga polovina su kapitalni izdaci, kupovina roba i usluga, ili otplata kredita koja je u ovom trenutku nemoguća – kaže za “Blic” ekonomista Miroslav Prokopijević.
Ako želimo aranžman s MMF-om, moramo uvažavati njihovu preporuku i zamrznuti zarade, mada su političke partije sada u nezgodnoj situaciji jer su u predizbornoj kampanji obećavali nešto potpuno drugo. Ipak, treba ići na zamrzavanje plata koje su ekstremno visoke, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić.