Priboj – U Srbiji ima 14 slobodnih zona u kojima posluju 204 kompanije koje zapošljavaju više od 35.000 radnika, ostvaruju godišnji promet od oko pet milijardi evra i izvoze proizvode u vrednosti više od 2,2 milijarde evra, što čini 14 odsto ukupnog izvoza, rekla je vršilac dužnosti direktora Uprave za slobodne zone Jasmina Štambuk.
Ona je u razgovoru za Magazin Biznis istakla da je najveća prednost
slobodnih zona što investitori sve usluge mogu dobiti na jednom mestu.
„Pored
poreskih olakšica, odnosno neplaćanja PDV-a i carina pod određenim
uslovima, korisnici slobodnih zona sve dodatne usluge mogu dobiti na
jednom mestu, a to su organizacija transporta, pretovar, utovar,
špediterske i agencijske usluge, osiguranje, bankarski poslovi i drugo.
Takodje, kada investitor dolazi na nepoznato tržište, njemu je potrebna
sigurnost. Slobodna zona je ograđeno područje koje je pod stalnim
carinskim nadzorom i investitor je doživljava kao sigurno mesto za
poslovanje“, kazala je Štambuk.
Od 204 kompanije koje prema
podacima iz 2018. godine posluju u slobodnim zonama, 85 su proizvodne
kompanije, a najviše ih je iz autoindustrije, metalurške i tekstilne
industrije, dok su ostale uglavnom iz uslužnih delatnosti. Njihova
godišnja proizvodnja dostigla je prošle godine vrednost oko 2,4
milijarde evra, što je devet puta više nego 2008. godine kada je Uprava
za slobodne zone počela da radi.
Kako je objasnila direktorka
Uprave, sve što se dešava u slobodnim zonama je pod carinskim nadzorom,
dok u nekim zemljama nije tako. Na primer u Kini, koja u poslednjoj
deceniji ima najveći broj slobodnih zona u svetu, za njih su odgovorne
lokalne samouprave, odnosno provincije, a izuzete su od velikog broja
zakona i posluju po posebnoj regulativi.
„EU ima drugačiji
pristup. Carinske olakšice ne postoje, jer je to jedinstveno carinsko
tržište. S druge strane, slobodne zone su uglavnom u nerazvijenim
regionima EU. Moraju da ispune odredjene regionalne uslove da bi dobile
bilo kakvu vrstu pomoći“, rekla je Štambuk.
Slobodne zone u Srbiji
su za investitore privlačne po njenim rečima zbog odličnog geografskog
položaja zemlje, kao i velikoj broja sporazuma o slobodnoj trgovini koji
investitorima omogućavaju pristup tržištu od preko milijardu potrošača.
„Sve
se gleda, i pravna i politička stabilnost, kreditni rejting zemlje…
Nisu povlastice presudne. U poredjenju sa regionom, Srbija je najbolje
razvila svoje slobodne zone“, kazala je Štambuk.
Navela je da su
najuspešnije slobodne zone, gledano po visini izvoza i broju zaposlenih,
Kragujevac, Subotica i Pirot, a kada je u pitanju samo broj zaposlenih
prednjači Zrenjanin sa više od 6.000 radnika.
„Nije nam cilj da
povećavamo broj zona, već da se ove postojeće što više razvijaju, i to
tako što će dolaziti više malih kompanija“, rekla je Štambuk.
Dodala
je da u slobodnim zonama rade i dve kineske firme Mei Ta, koja
proizvodi autodelove u slobodnoj zoni Beograd, i Healthcare Europe koja
pravi anatomske jastuke u Rumi u slobodnoj zoni Šabac.
„Još tri
kineske kompanije radiće u okviru postojećih slobodnih zona. Linglong će
proizvoditi gume u Zrenjaninu, Yanfeng iz oblasti automobilskih
enterijera biće u slobodnoj zoni Šumadija, nadomak Kragujevca, koja će
biti otvorena do kraja godine, dok Minth otvara fabriku u Loznici.
Kinezima je Srbija zanimljiva jer smo geografski na obodu EU. Oni uvoze
sirovine koje se u okviru zona dorađuju i prerađuju, pa gotove
proizvode, poreklom iz Srbije, izvoze u EU“, rekla je Štambuk.
Objasnila
je da se slobodna zona formira ako planirani obim investicionog
ulaganja prelazi iznos od tri miliona evra i ako korisnik zone predvidja
zapošljavanje najmanje 100 radnika u prve dve godine i ako se područje
zone nalazi na nedovoljno razvijenim područjima.
„Ovakvi uslovi su neophodni kako bi beneficije bile opravdane. Ipak, kada je slobodna zona formirana, u njoj mogu da posluju i veliki i manji investitori“, istakla je direktorka Uprave za slobodne zone.
Danas
The post Izvoz iz slobodnih zona u Srbiji u vrednosti 2,2 milijarde evra godišnje appeared first on PPmedia.