U selu Miloševići, u blizini Višegrada, 30-ak vatrogasaca iz šest dobrovoljnih vatrogasnih društava iz FBiH zajedno sa istražiteljima Instituta za nestale osobe BiH počeli su pretraživanje desne i lijeve obale rijeke Drine u pokušaju pronalaska novih skeletnih ostataka nestalih osoba u periodu od 1992. do 1995. godine
Pretraživanje po deset kilometara na lijevoj i desnoj obali rijeke, koja se protiče uz samu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije, trajat će do kraja današnjeg dana, a ukoliko budu pronađeni novi skeletni ostaci, pretraživanje će se nastaviti i narednih dana.
“Već smo jednom pretražili ovo područje 2010. godine i danas se ponovo ukazala prilika jer je opao nivo jezera Perućac. Na četiri lokacije smo ranije pronašli posmrtne ostatke, nizvodno prema Bajinoj Bašti”, kazao je istražitelj Instituta za nestale Zafer Raščić.
On je naglasio kako raniji pronalazak skeletnih ostataka ukazuje na to da postoji još lokacija koje se mogu pretražiti i na kojima se može pronaći još kostiju.
“Pretražili smo više kilometara obale, ali, opet, postoji mogućnost, mada se znalo desiti da pretražimo po pet puta jednu lokaciju na kojoj ništa ne pronađemo, ali kasnije se, ipak, nešto pronađe. Čudna je obala rijeke Drine. Drina još uvijek krije svoje tajne”, kazao je Raščić.
Komandir sarajevskog Vatrogasnog društva Bjelave i vođa ekspedicije Sulejman Vranac kazao je ekipi agencija Anadolija da je šest dobrovoljnih vatrogasnih društava odlučilo doći na lokalitet sela Miloševići kako bi pomogli u traženju posmrtnih ostataka nestalih osoba 1992. – 1995. godina.
“Trenutno na terenu imamo 31 vatrogasca iz šest dobrovoljnih vatrogasnih društava koji su po potrebi, odnosno zajedno sa istražiteljima, raspoređeni na određene lokacije da bi pretražili teren”, pojasnio je Vranac, dodavši kako su pružali pomoć u traženju na ovoj lokaciji i 2010.
“Voda kao voda, ona uvijek nanese, a nikada ne možete pretražiti kompletan teren, tako da ćemo još jednom istražiti ovo područje i ono što je voda u međuvremenu nanijela pokušat ćemo da lokaliziramo i iskopamo”, navodi Vranac.
Radnici turske firme ER BU počeli su početkom septembra gradnju zagata oko polovine mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu kako bi se iz ograđenog dijela od kamena i zemlje isisala voda i izvršila sanacija stopala i oštećenih stubova starog mosta.
Zbog snižavanja nivoa jezera, omogućeno je otkrivanje novih mračnih tajni rijeke Drine u koju su 90-tih bacane bošnjačke žrtve iz Višegrada i Podrinja.
Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe, od 2010. godine do danas pronađeni su posmrtni ostaci između 200 i 300 osoba, do čega je 175 njih identificirano i sahranjeni su, dok se dio njih još uvijek vodi pod oznakom NN.
U ljeto 2010. ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu iz jezera Perućac u blizini Višegrada. Žrtve su pronađene na više od 60 mikrolokacija u 30 sela i zaselaka na području općina Višegrad, Rogatica, Srebrenica i Bajina Bašta (Republika Srbija).
Prema informacijama iz februara 2012. godine, među pronađenim žrtvama, 40 (oko 25%) su osobe ženskog pola, uključujući tri djevojčice uzrasta od 9,5 do 17,5 godina. Imamagić Aiša i Ohranović Hašida rođene 1906. godine su bile najstarije pronađene žrtve jezera Perućac.
Ukupan broj pronađenih posmrtnih ostataka djece je 10 (oko 6%), što je takođe dvostruko više od procenta nestalih maloljetnih osoba na nivou cijele zemlje. Među pronađenim posmrtnim ostacima djece je i troipogodišnji Haris Podžić, rođen 1988. godine, koji je bio najmlađa otkrivena žrtva u jezeru Perućac.
Među pronađenima na ovoj lokaciji su bili i nestali sa područja Srebrenice i Žepe u julu i avgustu 1995. godine. Najveći dio pronađenih osoba ubijen je 1992., odnosno 1993. godine, i to na području općina Višegrad, Rudo, Foča, Goražde, Rogatica, Priboj i Prijepolje (Republika Srbija), Kovinj (Vojvodina) i Priština (Kosovo).
Laboratorija za DNK analizu u Tuzli još uvijek radi na izolaciji DNK profila iz više od 100 uzetih rezervnih koštanih uzoraka, što će sigurno rezultirati kompletiranjem već identificiranih ili utvrđivanjem novih identiteta žrtava.
U Višegradu je tokom agresije na BiH ubijeno blizu 3.000 Bošnjaka.
