Pravoslavni vernici danas slave
Božić kao uspomenu na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božjeg, spasitelja sveta.
To je praznik rađanja novog života,
koji se kod Srba obeležava najlepšim verskim običajima i obredima. Svi ti
običaji imaju za cilj da se Bog umoli da sačuva i uveća porodicu i imanje
domaćina. Otuda se Božić smatra i najradosnijim porodičnim praznikom koji se
slavi tri dana – dan posle Božića je spomen Sabora Bogorodice, a zatim Sveti
arhiđakon Stefan. Sa Vaskrsom i Duhovima (Sveta Trojica), Božić spada u tri
najveća hrišćanska praznika, a od jula 2001. je u Srbiji jednodnevni državni
praznik.
Ovom praznovanju prethodi velika
priprema, oličena u četrdesetodnevnom božićnom postu. Pravoslavni kanon nalaže
da je večera na Badnje veče posna i skromna i na taj dan gosti ne dolaze, već
je porodični ambijent intiman. Pevaju se smirene pesme, koje treba da dočaraju
ambijent pećine u Vitlejemu u kojoj se rodio Isus. Za večeru se čita Božićni
tropar ili Očenaš. Na Badnje veče se u kuću unosi badnjak, koji simbolizuje
drvo koje su pastiri iz Vitlejema uneli u pećinu da se Isus ogreje. U
pravoslavnim crkvama se služe povečerja i pale se badnjaci.
Nijedan praznik ne sadrži više narodnih običaja koji su se održali do današnjih dana kao Božić. Najrasprostranjeniji su: polaganje badnjaka, mešenje česnice, pečenje pečenice, mirbožanje, položajništvo, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje… Na Božić ljudi se pozdravljaju sa „Hristos se rodi!“ i „Vaistinu se rodi!“.
PP Media
The post Pravoslavni vernici slave Božić appeared first on PPmedia.
Izvor: PP Media Prijepolje