PLJEVLJA – Gužve na graničnom prelazu Ranče, na putnom pravcu Pljevlja –Prijepolje, i ove godine su donijele brojne nevolje mještanima okolnih sela i zaselaka. Naime, mještani se žale na prekomjernu brzinu automobila, nedolično ponašanje putnika, a posebno je teško što je svako proširenje na putu, kao i prostor između graničnih prelaza Srbije i Crne Gore, pretvoreno u mini deponije. U takvim okolnostima opasnost vreba pješake i domaće životinje, a kako mještani tvrde niko se ozbiljnije ne bavi ovom problematikom.
-Između graničnih prelaza, koji su jedan od drugog udaljeni oko osamsto metara, sada su svakodnevno kolone automobila, iz kojih putnici izbacuju otpad dok čekaju da pređu granicu. Oko puta svuda je razbacano smeće, koje niko ne čisti – kaže mještanin sela Ranče Darko Gačević uz objašnjenje da se slična situacija ponavlja iz godine u godinu, te da bi lokalna uprava i Komunalno preduzeće trebalo da postavi kontejnere i da angažuje ekipe koje sakupljaju smeće oko granice.
Prema kazivanju žitelja okolnih sela putnici iz automobila izbacuju najčešće plastičnu ambalažu i limenke i time zagađuju njihove livade.
-Nemamo mi ništa protiv turista, čak nam je i drago što dolaze ali mislim da bi trebalo od Pljevalja do granice sa Srbijom zavesti komunalni red. Sadašnja situacija je nepodnošljiva – naglašava Momo Rabrenović koji kaže da je ovaj problem prijavio Komunalnoj policiji u Pljevljima.
-Nažalost u Komunalnoj policiji samo sliježu ramenima, a mi očekujemo rješenje problema – ističe Rabrenović.
Od mještana koji nijesu htjeli da javno govore saznali smo da u prvom redu treba ograničiti brzinu vožnje do granice, jer kako kažu pojedini vozači izuzetno brzo voze, pa postoji opasnost za pješake, posebno za djecu. Pritom opasnost vreba i domaće životinje, koje pasu na livadama pored puta i često postoji potreba da se pretjeraju preko magistrale. Pored ograničenja brzine mještani sugerišu da bi trebalo na svakom proširenju postaviti znak sa natpisom „zabranjeno bacanje smeća“. Žitelji sela Vjenac i Ranče, vjeruju da je neophodno uvesti i patrole komunalne policije koje bi sve to nadzirale, odnosno koje bi neodgovorne putnike upozoravali na ponašanja, jer, kako naglašavaju, često se dešava da pojedinci čak vrše nuždu ispred kuća mještana.
Da su mještani pograničnih sela nezadovoljni i da traže zaštitu potvrdili su nam i u Komunalnoj policiji, gdje su „Danu” saopštili da će u narednom periodu biti preduzete konkretne mjere na terenu. B. Jelovac
TURISTIČKI POSLENICI SAGLASNI DA JE POD ORJENOM TURIZAM POTPUNO DEGRADIRAN
Ruševine umjesto hotela
Inspekcija je utvrdila loš i zagušen put od Kotora ka Novom, posebno od Kamenara do Herceg Novog i uočila zabranu ulaska turističkih autobusa u grad, osim uz dozvolu, nesređena stepeništa, nemanje javnog toaleta, nemogućnost izlaska do Kanli kule, Vrbanja i Žvinja…
Proces privatizacije hercegnovskih hotela velikih kapaciteta, koji ni nakon decenije nije dao željene rezultate, neriješeno pitanje vodosnabdijevanja, nedostatak parking prostora i odsustvo vodičke službe učinili su da turizam u poslednjih dvadesetak godina u Herceg Novom bude posve degradiran. Lider izletničkog turizma, kada je riječ o posjeti grada autobusima i kruzerima, u ovom trenutku je Kotor. Kroz Herceg Novi autobusi prolaze, a kruzeri, zbog malih kapaciteta Gradske luke, mogli bi se samo kao nekada pozdravljati lencunima. Prema informacijama dobijenim od turističkih vodiča iz Hrvatske inostrane agencije koriste Herceg Novi jedino kada gosti u tranzitu treba da prespavaju, mada i to rijetko. Kako ističe direktor Igor Svilanović u Gradsku luku dnevno uđe desetak plovila, od kojih u tri do četiri jahte.
– Riječ je o čarterima iz Rijeke i Splita, na kojima su gosti uglavnom Poljaci, Česi, Austrijanci…Oni se u luci zadržavaju dva do tri dana. Inače, u našu luku dolaze i brodovi sa čarter linije iz Kotora, a među gostima ima Engleza, Rusa Njemaca kao i vlasnika jahti iz Srbije i Crne Gore. Jahte koje koriste lučke usluge u Herceg Novom su mahom dužine između osam i 24 metra, a dosad je u Gradsku luku uplovilo šest jahti veće dužine. Ove godine bilježimo porast izletničkih brodova iz Budve, koji svakodnevno dovoze oko 700 izletnika – navodi Svilanović i ističe da će ova maksimalna popunjenost kapaciteta Gradske luke potrajati do kraja avgusta, a da su septembar i oktobar rezervisani za manje jedrilice. Svilanović dodaje da je od početka nautičke sezone u Gradsku luku, čiji kapaciteti je 40 vezova, uplovilo oko 450 plovila.
Turisti koji izletničkim brodićima dođu da obiđu Herceg Novi uglavnom su Rusi smješteni u Budvi. Oni dugim i napornim stepeništem dolaze do Starog grada, odnosno Trga Belavista, na kojem rijetko šta potroše, a sve i da hoće ne mogu, jer se zadržavaju samo toliko da se napiju vode sa Gradske česme i da se slikaju ispred crkve Sv Arhangela Mihaila. U Starom gradu suvenirnica nema, a nema ko ni šta da ih uputi da siđu svega nekoliko stepenika niže kako bi posjetili Gradski muzej.
Direktor turističke agencije Gorbis i član Udruženja turističkih agencija grada Goran Čolović kaže da umjesto hotela Herceg Novi ima ruševine i nemogućnost prolaska turističkih autobusa kroz grad bez posebne dozvole.
– Izlete radi ko stigne sa dozvolom i bez nje, a pristup svim značajnim lokalitetima grada u zaleđu je uslovljena i neobezbijeđena. Kao prokockanu šansu Herceg Novog ističem i to da je inspekcija utvrdila loš i zagušen put od Kotora ka Novom, posebno od Kamenara do Herceg Novog i uočila zabranu ulaska turističkih autobusa u grad osim uz dozvolu, nesređena stepeništa, nemanje javnog toaleta, nemogućnost izlaska do Kanli kule, Vrbanja i Žvinja itd. Uz sve to grad i ne pokazuje interes za turiste- smatra Čolović.
Sa istinskom željom da kolonu izletnika makar dijelom zaustavi u Herceg Novom Nenad Vitomirović, vlasnik firme „Foto Žare” i zakupac tvrđave Kanli kula, prije nekoliko godina sklopio je ugovor sa agencijama iz Dubrovnika koje su autobusima dovozili turiste da obiđu ovu srednjevjekovnu utvrdu.
– Nekada su se autobusi parkirali u ulici koja prolazi pored Kanli kule, zbog nedostatka stajališta za autobuse i bezbjednosti posjetilaca. Kulu je dnevno znalo obići više stotina turista, no poslednjih godina ovaj broj je opao, baš zbog nedostatka parkinga i komplikacija u saobraćaju koje je stvaralo zaustavljanje velikih autobusa. Zato sam odustao od ovakvih aranžamana. Sada tvrđavu obilaze manje grupe gostiju koji iz Dubrovnika stižu mini-busevima. Kada je riječ od izletničkim turama sa Škvera trećina odustane od tvrđave upravo zbog brojnih stepeništa – navodi Vitomirović.
Uprkos ovim poteškoćama Kanli kulu koja je na Jadranu poznata kao jedna od najljepših pozornica pojedinačno ili u grupama obiđe oko 30.000 posjetilaca. Cijena karte iznosi simboličnih jedan euro, dok se djeci do 12 godina starosti karta ne naplaćuje.
Sve u svemu bez suštinske podrške nadležnih, te neophodnog ulaganja u infrastrukturu, izletnički turizam u Herceg Novom ostaje na usamljenim pokušajima pojedinaca.K. MATOVIĆ
Propala ponuda Španaca
Treba li spomenuti neiskorištenu ponudu staru svega par godina firme „Alfer metal” iz Španije za proširenjem luke na način gradnje vanjskog lukobrana kojim bi se dobila dodatna 183 veza u ljetnjem i 91 u zimskom periodu. Vrijednost ovog projekta kojeg su Španci htjeli sufinansirati iznosila je dva miliona eura. Ipak gradski oci nisu imali sluha za ovu ponudu, pa će luka i dalje imati samo 40 vezova, a kruzeri obilaziti Novi.
