Psiholog Bojana Bajić savetuje: Kako ostati mentalno zdrav?!

Podeli vest:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Psiholog Bojana Bajić savetuje: Kako ostati mentalno zdrav?!
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING

Prijepolje – Kako samoizolocija utiče na našu psihu, sa kakvim  izazovima ćemo biti suočeni, kako da izbegnemo konflikte i na koji način vreme u samoizolaciji možemo poboljšati i učiniti produktivnim, govorimo sa prijepoljkom Bojanom Bajić, psihologom u Specijalnoj bolnici Čigota na Zlatiboru.

Psiholog u Specijalnoj bolnici Čigota Bojana Bajić, foto: Privatna arhiva

Koje su posledice
trenutne izolacije u kojoj  se nalazimo po naše mentalno zdravlje?

Posledice
samoizolacije mogu da budu veoma ozbiljne. Svaki vid izolacije prosto nije
prirodno stanje za ljudsko biće. Čovek je pre svega socijalno biće, svi mi
volimo da budemo u grupi, gužvi i otuda svakodnevno kršenje svih onih preporuka
i apela na samoizolaciju. Posledice dugotrajne samoizolacije će biti naročito
značajne kod ljudi koji već imaju  psihičke probleme. To su one ozbiljnije
posledice. Blaže posledice će osećati svi stanovnici Srbije. Izolacija sama po
sebi otvara i one lične teme, žargonski rečeno “kada ostanemo sami sa
sobom”  a koje mi uspešno zamagljujemo svakodnevnim aktivnostima i
sadržajima. Samo razmišljanje o pandemiji korona virusa, zatim o ekonomskim,
egzistencijalnim posledicama dok smo u samoizolaciji je siguran put do
psihickih problema. Zato dok smo u samoizolaciji i da bismo što manje osetili
njene posledice treba razmišljati u sadašnjosti, živeti dan za danom, jer se na
taj način situacija u celom svetu menja a mi iz svoja četiri zida ništa ne možemo
predvideti i promeniti.

Šta uraditi da što
lakše prebrodimo posledice samoizolacije, šta bi bio neki osnovni savet iz ugla
psihologa?

 Prvi i osnovni
savet je postojanje rutine, rasporeda. Treba osmisliti plan, dnevni plan za
sebe i celu porodicu… počev od buđenja, porodičnih rituala, kuvanja kafe,
nabavke. Čak i one osobe koje stanuju same, moraju osmisliti šta će tačno tog
dana uraditi. Zašto je to jako važno? To je važno da bi se napravila struktura
i da bi se održao jedan privid normalnog funkcionisanja i osecaja kontrole nad
sopstvenim životom.

Kako bi trebalo
normalno da se osećamo povodom trenutne situacije a šta se smatra odstupanjima
od kriterijuma normalnosti? Da li je normalno osećati strah i biti zabrinut?

Pre svega trebamo razgraničiti
strah, zatim anksioznost i na kraju panični napad. Strah je prirodna reakcija
na realnu opasnost kada dolazi do tzv.reakcije “bori se ili beži” sa nizom
fizioloskih reakcija kao što su povećan krvni pritisak, ubrzan rad srca,
pojačana misična tenzija. Kada smo pak anksiozni nama se dešava ista fizioloska
reakcija ali tada okidač nije realna opsanost već naša katastrofična interpretacija
situacije. Panika ili panični napad je takođe rezultat katastrofiziranja ali je
intenzitet fizioloških reakcija znatno viši nego kod anksioznosti. Zašto je ovo
važno u situaciji panike povodom korona virusa? Kada smo u realnoj opasnosti
strah je opravdan, on mobiliše naše snage kako bismo zaštitili naše zdravlje i
život. Dakle, u ovom slučaju koronavirus je ugrožavajuć po naše zdravlje i prirodno
i racionalno je biti uplašen i postupati tako da zaštitimo naše zdravlje,
pridržavajuci se svih onih preporučenih mera za suočavanje sa problemom. Ali
nije prirodno ulaziti u povišenu anksioznost i paniku, jer ćete tako pogoršati
svoje psihičko stanje, oni će vas vrlo lako uvesti u nove probleme, nesanicu,
gubitak apetita, kompulzivne radnje… Kako to mi iz straha i opreza ulazimo u
povišenu anksioznost i paniku? Katastrofiziranjem. Katastrofiziranje je jedan
od disfunkcionalnih načina razmišljanja, predviđanje samo negativnih ishoda. U
slučaju korona virusa mogu vam prolaziti kroz glavu milsi tipa: Ovo će trajati
večno, Imam sigurno korona virus ( iako nemate nikakvih simptoma), Nigde nisam
siguran, Bespomoćan sam… Naime, normalno je biti zabrinut ali ne i preplašen,
Normalno je da uzmete dva pakovanja neke osnovne životne namirnice ali ne i
deset. Normalno je pričati o aktuelnoj temi korona virusa ali ne i da ona bude
jedina. Normalno je i da pomislite da i vama može da se desi da obolite, jer
realno može. Ali kad sve to pomislite u redu je da pomislite i da ćete preživeti.

S obzirom da se cela
nacija nalazi u istoj situaciji, svedoci smo da ljudi različito reaguju na nju
i drugačije se ponašaju, neki su ležerni dok drugi panično kupuju osnovne
životno namirnice. Zašto je to tako i od čega to zavisi?

Tako je. Kao što vidimo neki ljudi su zabrinuti ali racionalni dok su drugi anksiozni i depresivni. Koja emocija ili reakcija će kod čoveka biti dominantna zavisi od same ličnosti, navika, iskustava i mehanizama odbrane. Svakodnevno smo svedoci konflikata među ljudima prilikom kupovine, dok čekamo u redu u marketima, apotekama… Jedni upozoravaju na poštovanje redosleda kupaca, drugi na poštovanje propisanog odstojanja, neko vas pri tom upozori suptilno dok će neko biti verbalno agresivan. Mnogi ljudi će nas u ovakvim situacijama iznenaditi svojim reakcijama i to je normalno. Vandredne situacije su nešto što se svakako odražava na svakodnevan život pojedinca i njegovo mentalno zdravlje a u ovim situacijama sve psihopatološke pojave postaju transparentne. Međutim ovo nije vreme za bilo kakvo etiketiranje i analiziranje, konflikte. Ovo je vreme za međuljudsku solidarnost, humanost i kompromis. Svi treba da shvatimo da se nalazimo u situaciji krize i da smo mi normalni ljudi u nenormalnoj situaciji u kojoj smo se našli i da su naše reakcije samo odgovor na istu. 

Kako prepoznati čoveka
u krizi izazvanoj trenutnom situacijom? Kome je zapravo potrebna stručna
psihološka pomoć i zašto je ona u stvari važna?

Prvi simptomi su
simtomi koji se odnose na ponašanje pojedinca. Osobe koje znamo kao mirne,
tihe, staložene postaju nervozne, razdražljive, agresivne, mogu pojačano
konzumirati duvan ili alkohol. Ukoliko sami prepoznate kod sebe anksioznost,
pad u raspoloženju povodom situacije izolacije, osećate usamljenost,
bespomoćnost razmislite o tome da potražite stručnu psihološku pomoć i podršku.
Psiholog će poznavajući osnovne veštine psiholoških intevencija u kriznim
situacijama biti tu da vam pruži prvu psihološku pomoć. Vašim anonimnim pozivom
lokalnog staba za vanredne situacije, spremna sam da podelim svoj kontakt
telefon i pomognem sugrađanima kojima je pomoć potrebna.

Psihološka pomoć u ovakvim
situacijama je izuzetno važna. Vrlo često čujemo kako je naš narod preživeo
sve, od onih prirodnih nepogoda kao što su poplave i zeljostresi do bombardovanja.
Pri tom svi ovi događaji su imali ograničeno trajanje ili su obuhvatali samo
određeno teritorijalno područje dok smo aktuelnom situacijom pogođeni svi a neprijatelj
nam je još uvek nepoznat, tj. o njemu znamo vrlo malo. U predhodnim situacijama
socijalni kontakti su bili čak i  poželjni dok u trenutnoj situaciji
zajednici pomažemo na taj način što ćemo biti u samoizolaciji. Imajuci u vidu koliko
ovakve vanredne mere utiču na svakodnevni život pojedinca i na njegovo mentalno
zdravlje nemojmo rodobovati predrasudama već u trenucima psihičke
disfunkcionalnosti potražimo stručnu pomoć.

Kako korona virus
izgleda u očima deteta, šta je sa onim najmlađim?

Deca će bez obzira na
uzrast osetiti vrlo dobro kako se roditelji osećaju, bez greške će osetiti
strah i paniku kod roditelja. U ovakvim situacijama nikako ne treba vikati na
decu, naređivati kako ruke moraju da se peru jer ce u tom slučaju dete zapamtiti
samo strah i paniku a neće im biti jasan razlog. Svakom detetu u skladu sa
uzrastom je potrebno objasniti situaciju u kojoj se trenutno nalazimo, zašto se
mi tako ponašamo da bi se deca osećala sigurno i zaštićeno. I za dečiji uzrast
važi pravilo kao i kod odraslih u samoizolaciji a to je očuvanje rutine, kada
ustaju, kada je vreme obroka, kada je vreme za učenje, igru, fizičku aktivnost
i spavanje. 

Koji su to praktični
saveti iz ugla psihologa kako da upotpunimo vreme provedeno u samoizolaciji,
tj.šta bismo trebali a šta ne raditi iz svoja 4 zida a zbog ovakve pretnje kao
sto je virus Covid 19?

Sve zavisi. Postoje
ljudi koje uznemiravaju vesti i stvaraju im paniku. Njima bih savetovala da se
ograniče u tome i eventualno dva puta dnevno provere šta se dešava. Postoje pak
ljudi kojima kontinuirano praćenje vesti daje doživljaj kontrole i stoga im
prija. Vratite se starim hobijima, pišite, čitajte, kuvajte, gledajte serije,
učite nove veštine, posećujte sada i bez one grize savesti savremene društvene
mreže i iskoristite kreativne ideje koje one nude i održavajte virtelne
kontakte sa prijateljima, sprovodite svakodnevnu fizičku aktivnost u kućnim
uslovima, negujte se spolja ali i iznutra. Ne preterujte u hrani i ne
dozvolite da vas obuzme psiholoska glad! Uvek se žalimo kako nemamo dovoljno
vremena za pripremu zdravih obroka i trening. Ovo vreme nam može poslužiti za
neke zdravije navike i iskoristite ga da se posvetitite sebi.

Naučite da uživate u samoći! To je posebna vrsta privilegije. Nemojte se osećati kao da vam je ona nametnuta, setite se koliko ste puta rekli ” ne” nekim ljudima i mogućnostima i odabrali samoću, zašto bi sada bilo drugačije?!

Postavite sebi neki izazov: za poboljšanje zdravlja, imuniteta, učenja, rada na sebi!

Trenutnu situaciju shvatimo kao idealan trenutak za homogenizaciju porodice! Razgovarajte sa svojom decom, upoznajte ih malo bolje, igrajte se sa njima. Razgovarajmo i sa partenrom kojeg smo možda zbog surove svakodnevnice zapostavili i oživimo sve one porodične rituale koje dugo vremena nismo praktikovali kao sto su zaboravljene društvene igre.

Poruka za kraj?

I na kraju bih želela da ostavim poruku mojim poštovanim sugrađanima, mojim dragim prijepoljcima da poštuju sve one mere vanrednog stanja, da poštuju samoizolaciju, da budu kao i do sada dobri ljudi, prijatelji i komšije i da i u ovakvoj jednoj situaciji pokažemo koliko smo humani, solidarni i kako ne poznajemo bilo kakve razlike. Poštujmo samoizolaciju i sačuvajmo sebe sebi da bismo kasnije svi zajedno uživali u šetnjama kraj naših reka, druženjima, manifestacijama koje obeležavamo na samo nama svojstven način, u mirisu našeg proleća i zuboru reka tokom leta. A sve prođe… pa i ovo! Do nas je sa kolikim posledicama?! Ostajte mi fizički i mentalno zdravi i #ostani kod kuce!

PP Media

The post Psiholog Bojana Bajić savetuje: Kako ostati mentalno zdrav?! appeared first on PPmedia.

MARKETING

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici.

Podeli vest:

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

POVEZANE VESTI

Grad Prijepolje

Sajt Grad Prijepolje (www.gradprijepolje.com) je sa preko 4.300 (unikatnih) poseta na dnevnom nivou (32.000 pregleda dnevno) ubedljivo najposećeniji informativni internet portal u Prijepolju i okolini, postoji od 2004. godine i svojom uređivačkom politikom uživa veliki kredibilitet kod posetioca.

Istražite Prijepolje

Grad Prijepolje

Grad Prijepolje se nalazi u jugozapadnom delu Srbije na tromeđi Bosne...

Istorija Prijepolja

Na prostoru Prijepolja postoje ostaci ljudskog stanovanja još iz praistorijskog oba...

Kulturno istorijski spomenici

Ibrahim – pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju. Prvi put...

Most sultana Mehmeda Fatiha

Prvi pomeni mosta na Limu datiraju kada i o Prijepolju, jer...

Kanjon Mileševke

Klisure reka Lima i Mileševke, koja se uliva u Lim kod...

Reka Lim

Reka Lim Prijepolje jedna od najlepših reka Srbije. Izvire iz Plavskog...

Sahat Kula

Sahat-kula u Prijepolju je izgrađena u 16. veku. Prepoznatljiva je kao...

Ibrahim – pašina džamija

Ibrahim-pašina džamija je najstarija džamija u Prijepolju, prvi put se pominje...

Manastir Mileševa

Manastir Mileševa je srpski srednjovekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru...

Sopotnica

Sopotnica se nalazi u jugozapadnom delu Srbije, nedaleko od Prijepolja, na...

Kuća Jusufagića

Kuća Jusufagića predstavlja tipičnu begovsku kuću ovih prostora. Građena je na...

Park narodnih heroja

Park pored reke Mileševke u Vakufu, nazvan je Park narodnih heroja...

Rimska nekropola Kolovrat

Kolovrat je naselje i nekropola na ušću Seljašnice u Lim, kod...

Kompleks “Boško Buha”

Memorijalni kompleks „Boško Buha“ se nalazi u selu Jabuka, kod Prijepolja...

MARKETING
Grad PrijepoljeGrad PrijepoljeGrad Prijepolje
MARKETING