BIJELO POLjE – Iako treći po veličini grad u Crnoj Gori, Bijelo Polje trenutno raspolaže samo s jednom legalnom deponijom izgrađenom u mjestu Kumanica, na putu prema Prijepolju. Uz ovu deponiju na području opštine evidentirano je na stotine divljih smetlišta koja se po nepisnom pravilu uglavnom formiraju pored korita rijeka Lima, Bistrice, Ljuboviđe, Lješnice, Lipnica …
Nova deponija registrovana je ovih dana u mjestu Maina gora, na dijelu između rekonstruisanog puta Slijepač most – Tomaševo i rijeke Ljuboviće, gdje je bukvalno na samoj obali deponovana velika količina životinjskog otpada. Situacija je krajnje alarmantna jer su taj prostor zaposjeli psi lutalice koji otpad razvlače na sve strane, dok su značajne količine završile u talasima rijeke.
Predsjednik ekološkog društva „Bijelo Polje” Rifat Kajabegović, biolog po struci, ocijenio je alarmantnim stanje na tom prostoru i upozorio na posledice po zdravlje ljudi i negativan uticaj na životnu sredinu.
– Umjesto da čuvamo rijeke i sredinu u kojoj živimo, stiče se utisak kao da namjerno hoćemo što više da ih uništimo, zagadimo i devastiramo. Deponovanjem smeća i riječna korita zagađujemo i uništavamo biodiverzitet i riblji fond. Lokalna uprava, u čijoj nadležnosti je zaštita životne okoline, morala bi hitno da reaguje, sankcioniše i privede pravdi sve one koji čine zlodjela prema prirodi – kaže Kajabegović.
On dodaje da je ovaj problem, uprkos nastojanjima ekologa, poslednjih godina u ekspanziji i da je jedini način da se on riješi oštrije sankcionisanje nesavjesnih građana koji odlažu smeće i otpad na mjestima koja nijesu predviđena za tu namjenu.
– Ovaj problem bi trebalo sistemski da se rješava, tako što bi svaka opština u granicama svojih mogućnosti morala da uradi plan po kojem će se utvrditi postojeće stanje, a nakon toga devastirane prostore rekultivisati onako kako se to radi u civilizovanom svijetu. Nije sramota ugledati se na države iz okruženja koje su problem sa divljim deponijama riješile na odgovarajući način – istakao je Kajabegović, naglašavajući da bi što hitnije trebalo krenuti sa represivnim mjerama.
Duž većeg dijela toka rijeke Bistrice formirane su divlje deponije na kojima ima najviše šuta i čvrstog otpada, a nerijetko se dešava i da uginula stoka, životinjski otpad i raznorazni otpad iz domaćinstava završe u talasima rijeke. Na udaru nesavjesnih pojedinaca je i Lim, u mjestu Kljunača, na dijelu magistralnog puta Ribarevine–Berane, ali i Rogov krš, od Slijepač Mosta prema Mojkovcu. U donjem dijelu toka Lima, prema Kumanici, u Nedakusima i Sutivanu, u rijeci se uočljivi ostaci životinjskog otpada. I pored brojnih apela mještana koji su se žalili na nesnosan smrad koji se širi na tom dijelu rijeke, nadležni ne reaguju.
– Dešava se da je voda Lima i po nekoliko dana bukvalno crvena od krvi. Na površini plutaju životinjski ostaci koje vlasnici ovdašnjih mesara i farmi kokošaka deponuju u rijeku… Često zbog nesnosnog smrada ne izlazimo iz kuće niti možemo otvoriti vrata i prozore. Dodatni problem je i što psi lutalice razvlače životinjski otpad do pragova naših kuća, a o izlasku djece u dvorište ne smijemo ni da pomislimo – negoduju mještani.M.N.
Zločin prema prirodi, sebi i drugima
Direktor Javnog komunalnog preduzeća „Lim” Sabro Čindrak potvrđuje da nesavjesni građani smeće bacaju gdje stignu, u korita Lima, Bistrice, Ljuboviđe, Lješnice i Lipnice… Napori komunalaca da se na tom području uvede red gotovo su nemoguća misija.
– Neophodna je veća i efikasnija saradnja inspekcijskih službi. Naravno, i građani moraju da se edukuju i shvate da se smeće ne smije bacati na mjesta koja nijesu predviđena za to. Redovno obilazimo cijelo područje opštine, uklanjamo divlje deponije, saniramo teren, ali ubrzo se sve vrati na staro. Naši građani još nijesu ekološki zreli i svjesni kakav zločin čine prema prirodi, sebi i drugima – upozorava Čindrak.