ŠKOLSKA godina, koja posle gotovo dva i po meseca letnjeg raspusta u ponedeljak počinje za oko 850.000 đaka osnovnih i srednjih škola, pored starih, donosi i niz novih problema i deci i prosvetnim radnicima.
U školske klupe i ove godine sešće oko 1.000 prvaka manje nego lane, a nije sasvim poznat ni broj nastavnika koji će prvih dana septembra zadužiti dnevnike, a pod znakom pitanja je i broj odeljenja u školama. Odgovori na sva ova pitanja očekuju se od novog ministra prosvete, koji će stupiti na dužnost prvog dana školske godine.
Za razliku od prošlosti, kada su gotovo svakog septembra kolale najave štrajkova prosvetara, ovogodišnji početak škole, ipak, nije pod znakom pitanja. To znači da će na zvuk školskog zvona u učionice 1.764 škole u Republici ući 550.000 osnovaca i oko 280.000 učenika srednjih škola.
Najveću tremu, bez sumnje, u ponedeljak imaće oko 70.000 prvaka koji će prvi put sesti u školske klupe. U Ministarstvu prosvete kažu da će u učionice ući 70.678 đačića, ali i da će njihov broj biti nešto veći, jer nije zanemarljiv broj prvaka koji će se upisati tek prvih dana škole.
Negativan prirodni priraštaj koji zbog bele kuge decenijama topi stanovništvo Srbije, osim što svake godine donosi manje prvaka, dovodi u pitanje i broj učitelja i nastavnika. Spiskovi nastavnog osoblja koje neće moći da ispuni normu još nisu završeni, iako je crta trebalo da bude povučena još polovinom avgusta. Prošlih godina hiljade prosvetara nisu imale pun fond časova, a pretpostavlja se i da će ove godine biti oko 200 nastavnika koji u dnevnik neće upisati nijedan čas. Procene govore da će spiskovi, kada konačno budu ažurirani i zaključeni, pokazati višak od čak 700 nastavnika.
U nizu nedoumica i problema koji će nastupiti za prvim zvonom je i veliki broj nepotpunih odeljenja u srednjim školama, koji preti da dovede do kolapsa već na samom startu školske godine.
Ovaj problem posebno pogađa mašinske, poljoprivredne i građevinske škole, koje su zbog sloma mature i upisa na osnovu uspeha ove godine dobile „istorijski minimum“ đaka. Odluka prosvetnih vlasti da prosek bude merilo za upis dovela je do velike navale na atraktivne škole, ali i promaju u školama za kojima ni inače ne vlada veliko interesovanje.
– Niko ne zna kako će da izgleda početak nastave u srednjim školama. Situacija je mučna i za učenike, njihove roditelje i nastavnike – ne krije zebnju Milorad Antić, iz Foruma srednjih stručnih škola. – Pojedini direktori dobili su usmeno zeleno svetlo prosvetnih vlasti da, uprkos zakonskoj zabrani, formiraju odeljenja i sa manje od 15 učenika.
